Postoje različite definicije darovitosti, ovisno od autora koji su se bavili ovom temom.

Prema Termanu to je ‘’Visoka opća intelektualna sposobnost’’ dok Tannenbaum kaže da je to ‘’Produktivno-kreativna sposobnost’’.

Suvremene definicije opisuju darovitost kao sklop osobina pomoću kojih pojedinac može trajno postići natprosječan uspjeh u jednoj ili više djelatnosti.

Darovitost je moguće i potrebno uočiti u što ranijoj dobi kako bi se djetetu osigurao odgovarajući odgoj i obrazovanje, u skladu s njegovim mogućnostima. Posebnim tehnikama moguće je pozitivno utjecati na razvoj dječjeg mozga, pogotovo u ranoj dobi.

Kako bi dijete razvijalo svoju darovitost važno je da roditelji, odgojitelji, učitelji, stručni suradnici i svi oni koji sudjeluju u životu darovita djeteta, prepoznaju njegove posebne sposobnosti, potiču ga i osiguraju djetetu uvjete za razvoj vještina.

Darovito dijete treba pažnju i razumijevanje, te puno ljubavi.

Daroviti pojedinci svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnošću uvelike doprinose društvu i općem dobru.

U ranom djetinjstvu, kad je razvoj mozga najintenzivniji, gotovo su sva djeca na neki način potencijalno darovita.

U periodu prije polaska u školu brzina stvaranja neuronskih veza, kao i njihov broj je neuporedivo veći nego poslije sedme godine. Unutar mozga se formira mreža novih puteva i podstiče se razvoj važnih osjetilnih centara u mozgu.

Kontinuiranom stimulacijom mozga određenim vježbama povećava se broj veza između neurona, što rezultira gušćom neuronskom mrežom te povećanim intelektualnim sposobnostima.

Znanstvenici koji su se bavili darovitošću nastojali su naći odgovor na pitanje kakav treba biti rad da bismo ga mogli smatrati pokazateljem darovitosti, dok su se drugi bavili osnovom darovitosti odnosno onime što omogućuje pojedincu da iskaže darovitost.

Rezultat njihova nastojanja je tzv. troprstenasta koncepcija darovitosti prema kojoj produktivnu kreativnost uvjetuju tri osnovne skupine osobina:

1. Iznad prosječno razvijene sposobnosti

2. Osobine same osobe, posebno specifična motivacija za rad

3. Kreativnost

Razvoj darovitosti (kreativnosti)

Razvoj darovitosti zahtjeva suradnju, udruženo i sistemsko djelovanje velikog broja ljudi i faktora, među kojima obitelj, društvena sredina i sam pojedinac imaju presudnu ulogu i značaj.

Istraživanjima je dokazano da roditelji koji imaju zajedničke aktivnosti sa svojom djecom (zajedničko čitanje, posjeta kazalištu ili sportskim događajima, zajedničko traženje informacija iz knjiga, enciklopedija i sl), olakšavaju djetetu razvoj njegovih interesa.

Roditelji koji strpljivo i opširno odgovaraju na dječja pitanja, razgovorom otvaraju nove vidike djeci i potiču ih na istraživanje. Tako se stvara i želja za znanjem.

Stabilne obitelji osiguravaju toplinu i podršku djeci a to povoljno utiče na želju za intelektualnim istraživanjem, što ujedno potiče razvoj dječije kreativnosti.

Također, važno je stvaranje okruženja za učenje. Aktivan roditeljski angažman podrazumijeva i poseban stil podučavanja koji se temelji na inicijativi i aktivnostima samog djeteta.

Osim podrške obitelji, u procesu opažanja potencijalne darovitosti i počinjanja procesa njenog svjesnog razvoja i kasnijeg praćenja, neophodna je podrška i povezivanje odgojno-obrazovnih instituacija (vrtići, škole, centri za talente i slično), stručnjaka zaposlenih u njima (nastavnici, odgojitelji, suradnici), kao i šire društvene sredine.

Sve ovo bi trebalo omogućiti djetetu pristup različitim izvorima informacija da razvije interes za različite teme i područja znanja.

Metode za razvoj kreativnosti i otkrivanje darovitosti

Stimuliranje razvoja dodatnih sinapsi u mozgu vježbama za motoriku, grafomotoriku i akomodaciju oka su presudne.

Važno je razvijati motoričke sposobnosti što ranije, jer je očigledna razlika ako se uporedi znanje i spretnost u nekom sportu kod djece koja su rano ovladala osnovnim pokretima u određenom sportu i kod onih koja to nisu.

Gledanjem televizije i video igrica se zapostavlja važna funkcija, akomodacija oka. Taj fiziološki proces se razvija brzim pokretima oka, praćenjem predmeta, trčanjem i preskakanjem prepreka. Lopta je idealno sredstvo za ove vježbe, jer prateći loptu oko se stalno akomodira, a vježbe treba prilagoditi uzrastu.

Razvijanje fine motorike kod djece

Prve i osnovne vještine stiču se izrezivanjem likova iz papira, crtanjem prema predlošku, te početnim pisanjem, bilo to brojke ili slova. Na taj način razvija se grafomotorika.

Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane znakove, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Zato jedna od početnih aktivnosti olovkom može biti i rješavanje labirinta, gdje dijete mora olovkom ucrtati put između linija.

Fina motorika važan je preduvjet za razvoj ostalih vještina kod djece, a prvenstveno pisanja. Ove vježbe mogu djeci pomoći da kroz igru razviju kontrolu nad motoričkim vještinama ruku i prstiju.

Najveći napredak ovih vještina kod djece odvija se između četvrte i šeste godine, dok se kompleksnije vještine usvajaju između 5. i 8. godine.

Značaj glazbe na razvoj djece

Brojna instraživanja su potvrdila značaj glazbe na razvoj djece. Glazbene ili muzičke aktivnosti kao što su slušanje, pjevanje ili sviranje posredno i značajno utiču na sve aspekte razvoja osobnosti djeteta.

Poticanje kreativnog razmišljenja

Roditelji mogu djecu svakodnevno poticati na kreativno mišljenje. Svakog dana djeca dobijaju poklone, pa se ponekad i ne raduju, te se to može iskoristiti na način da se poklon sakrije. Dijete se prvo veselo što traži skriveni poklon, a onda se obraduje kada ga pronađe.

Zatim, tokom vožnje autom dati zadatak da prepozna iz koje je države auto ispred (I- Italija).

Još jedan primjer je igra s neobičnim životinjama i biljkama. Prema uputi odgojitelja ili roditelja, dijete je znanstvenik koji smišlja i pronalazi nove vrste životinja ili biljaka. One najčešće nastaju križanjem dviju poznatih životinja ili biljaka. Dijete izmišlja svoje nove životinje, opisuje ih, objašnjava od kojih su životinja nastale te ih može nacrtati.

Dobar program za darovite mora biti osmišljen i na način da razvija dječje kreativno mišljenje, ohrabruje i potiče dijete da misli kreativno.

Važno je da ima podršku roditelja i sredine. Kako bi se dijete podstaklo na kreativnost, potreban je individualizirani način rada, te ga treba naučiti strpljenju.

Za uspješan rad potrebna je dobra suradnja unutar obitelji, vrtića ili škole te stručnog tima koji posebnim metodama otkriva skrivene talente kod djeteta.

Ono što je bitno u svakoj kreativnoj radionici je raznolikost sadržaja i aktivnosti te osiguravanje odgovarajućih uvjeta za rad.

Metode koje mi koristimo u našem programu su Mentalna Aritmetika i NLP za djecu